fbpx
Zadnje vijesti

Dolga Nemška smer

Cijeli put bi se isplatio samo da vidiš Lusku i prečnicu sa vrha Luske u stijenu. Po ocijeni svih nas osmero – najbolji i najljepši detalj cijelog uspona.

 

Dolga Nemška smer IV-/III, 1000 m

Nemška smer se nalazi u sjevernoj stijeni Triglava i uglavnom prati Nemški greben koji je i najviši greben u Triglavskoj stijeni.

 

Kilometarski smjer započinje u samom podnožju sjeverne Triglavske stijene, s prilazom iz doline Vrata i dolazi pod sami vrh Triglava. Sastoji se od dva dijela, odnosno dva povezana smjera. Počinje s „Nemškom smeri“ – tzv. kratka Nemška, koja je uglavnom orijentacijski lagana, s najtežom ocjenom III+, i nastavlja se sa „ Dolgom Nemškom smeri“, koja je orijentacijski i penjački zahtjevnija. Smatram da u Dolgu Nemšku ne bi trebao kretati nitko tko nije u potpunosti siguran u smjerovima minimalno 5b-5c ocjene na sportskim penjalištima. Dolga Nemška smjer i dalje prati Nemški greben u kojem ima više varijanti, pa se lako nađete i u ocjeni višoj od IV-, koja bi trebala biti najviša u opisu smjera. Treba ozbiljno shvatiti tekst „Slovenskih Stena“ koji kaže: skoro da i nema naveza koji se prvi puta u Dolgoj Nemškoj nije zapleo! Dolga Nemška pripada u klasične alpske neosigurane smjerove (spitova i štandova nema), gdje možete naći dosta zabijenih starih klinova, koji vas lako odvedu u težu varijantu. Krušljivost vapnenačke stijene dodatno povećava pritisak, i zahtijeva punu koncentraciju i kod dobro upenjanih naveza

Četveročlana ekipa Breganje u sastavu: Sale Kmezić i Danijel Kos, te Neven Govedarica i Krešimir Koružnjak, polazi iz Breganjinog HQ-a u nedjelju ujutro oko 1h i pod stijenom smo u samo svitanje. O da, sjeverna Triglavska stijena stvarno izgleda ogromno i moćno! 

Kratka Nemška III+ 

Bez većih poteškoća nalazimo ulaz u smjer i već smo kod prvog od pet stupova koje treba proći na prvom dijelu Nemške smeri. Prva dva takva stupa su laka i daju nam priliku da se zagrijemo (kao da prilaz od cca 2h nije bio dovoljan!). Zatim slijede ploče, pa opet stup, pa ploča, redaju se kaminčići i žljebovi i sve tako do mjesta koje je na skici označeno kao Grad. Grad je kameni toranj koji nam se pokazuje na desnoj strani točno sa svojim vrhom u našoj visini. Stijena je do tuda uglavnom dobra, osim žlijeba kod petog stupa, koji je prilično krušljiv, pa izazivamo pogrdne povike naveza koji nas slijede. Posebno nas se dojmio prodoran glas neke Slovenke za koju smo mislili da ima barem 2 m i 150 kg. Dobro se razdanilo i sada nam se otvara dolina Vrata u svoj svojoj ljepoti.

Odlučujemo stati i malo fotkati, te pričekati Nidu i Saleta, pa da dalje nastavimo zajedno. Tu nas prestižu dvije Austrijanke i mi sada krećemo u napad na njih (op. lektora: whaaaat?!?!?!). Pa neće nas valjda dvije krhke plavušice prestizati!? Sada nam je malo laknulo jer i ove dvije krhke Austrijanke u jednakoj mjeri ruše kamenje po nama, kao što smo mi prije po njima. Naravno da se Slovenka, koja je još uvijek iza, dere isključivo na nas. Nido i Sale staju na njezinu stranu i smatraju nas glavnim krivcima za odrone. Neven i ja tako ni krivi ni dužni dobivamo nadimke Krešo – sipar i Neven – lavina!

 

 

Ubrzo dolazimo na Nemški turnc, gdje je upisna knjiga i „fruštuk plac“. Mjesto je ključno u ovom dijelu uspona jer se kratko nakon njega smjerovi razdvajaju. Nemška smer tu završava i postoje dvije mogućnosti. Zimmer – Jahnov izlaz tzv. kratka Neška, još nekih 300m smjera ili nastavak na Dolgu Nemšku smer, 500m. Tu smo napravili dulji odmor za jelo i pravi je trenutak da odlučimo kojim ćemo putem nastaviti. Vrijeme je savršeno i cijeli je dan pred nama. Neven koji dugo nije ništa penjao lagano njurga, ali kuži da bi Sale i Nido radije skočili sa stijene nego propustili najbolje penjačke dionice koje slijede u dolgoj Nemškoj. 

Odluku prepuštaju meni, a ja sam odlučio još u trenutku kada sam počeo sa samom pripremom uspona ;). Neven i ja smo zajedno već dosta toga penjali; bila je tu susjedna Slovenska smer po zimi, Zinalrothorn u CH, Studlgrat na Grossglockneru i podosta kraćih i duljih smjerova po okolnim penjalištima, tako da znam da bez obzira na njegovu neupenjanost, ovo mu neće predstavljati nikakav problem. Nidi i Saletu je ovo prvi dulji alpinistički uspon, ali su sposobni penjati puno teže ocjene od nas. Dok mi odlučujemo i odmaramo, prolazi nas još jedan slovenski par i ubrzo stiže djevojka prodornog glasa za koju se uspostavilo da je sitna curka s prekrasnim plavim okicama i više nismo mogli biti ljuti na nju. I još kad smo shvatili da vodi mamu u navezu totalno smo se smekšali i počeli ispričavati, čak i za kamenje koje su Austrijanke porušile. Nido odmah pruža vlastitim ručicama ispečene kolačiće u znak pomirbe i Monika je razoružana. Ispostavilo se da je iskusna vodičkinja i čak nam je dala par savjeta za nastavak puta. Ona s mamom ide na kratku Nemšku, a slovenski par, Austrijanke i nas četvero, nastavljamo na dolgu Nemšku. Sada smo na kraju kolone.

 

 

Dolga Nemška IV- 

Iznad Nemškog turnca slijedimo naveze kroz široki krušljiv žlijeb dok smjer lagano ne uđe u lijevu stijenu žlijeba gdje su ujedno odvaja kratka Nemška. Tu mahnemo Moniki i njezinoj mami, te nastavljamo na vrhu žlijeba oštro desno prema Oknu. Okno je izrazita rupa u samom grebenu. Monika nam je rekla da zaobilazimo Okno niže dolje po stijeni, ali mi idemo ko ovce za dva naveza spred nas i nailazmo na prvi ozbiljniju problem od početka uspona. Iz vrlo nezgodnog detalja treba prekoračiti uzak žlijeb (IV-) i dalje priječiti greben dok se ne iziđe na drugu stranu grebena na policu. Varijanta od par metara niže je ocjene II, III-. Nakon Okna nastavljamo po desnoj strani grebena i bez većih orijentacijskih problema dolazimo do police na kojoj nas čekaju slovenski i austrijski navez. 

Svi smo tu prvi put i zajedno se sad pokušavamo orijentirati i pogoditi pravu varijantu smjera prema Luski koja nam je siguran orijentir da smo na dobro smjeru. Do tog mjesta ima još par cugova s podosta varijanti. Slovenski par nastavlja po polici skroz u desno i zavija iza grebena, a Austrijanke nakon kraće debate, odlaze za njima. Neven majstorski pronalazi varijantu smjera direktno gore iznad police gdje stojimo. Nisam 100% siguran, ali sada kada ovo pišem i gledam opis u vodiču, mislim da je ta varijanta u Slovenskom vodiču opisana kao: „Zahtevna, plezalsko pa zelo privlačna varianta…(IV, V)“. Nakon tog skoka, izlazimo na još jednu policu i tu s naše desne strane dolaze slovenski i austrijski parovi. Preuzimamo vodstvo, odnosno da drugi dio uspona, nakon što mi je bacio kamenčinu na ruku, preuzima Neven koji je sad u svojoj prepoznatljivoj nabrijanoj fazi i doslovno leti po stijeni. Orijentacija mu je, ali stvarno na zavidnoj razini i brzo pronalazi put do Luske.

 

 

Luska, velika ploča koja je odvojena od stijene tako da je tu nastao uzak prolaz. Po vrhovima Luske su se zaglavile ogromne glonđe koje su vremenom padale u nju, i uz zrake svijetla koje prodiru u unutrašnjost same ljuske stvaraju fantastičan efekt! Svi zajedno stižemo do vrha ljuske i samo što se nismo izgrlili i izljubili od oduševljenja. Cijeli put bi se isplatio samo da vidiš Lusku i prečnicu sa vrha Luske u stijenu. Po ocijeni svih nas osmero – najbolji i najljepši detalj cijelog uspona. Prolaz kroz Lusku ima ocjenu III, a prečnica s vrha u stijenu IV-. S vrha Luske treba prekoračiti cca metar široku pukotinu i stati na malu poličicu u stijeni po kojoj se dalje priječi cca 15 metara. Škakljiv detalj. Tu su u samoj prečnici zabijena dva klina i hvatišta su solidna. Nakon Luske i prečnice slijedi kraći skok ocijene III+ koji izlazi na siparski plato ocijene I. 

Do izlaza iz dolge Nemške smeri, redaju se još dvije siparske dionice između kojih su dva kraća žlijeba, prvi III+ ( po meni i nevenu IV-) i zadnji, na samom izlazu ocijene II. Nakon zadnjeg skoka slijedi prolaz po hrpi urušenog kamenja na Plemenice. Na tom izlazu sam proklizao i jedini put u ovom smjeru pomislio da me nema! Nakon Nevena i mene, stiže Slovenski par, pa Austrijanke i šećer na kraju, Nido i Sale. Saši se na izlazu desila ista stvar kao i meni. Svarno ne znam zašto u vodiču nigdje ne postoji upozorenje na taj ružni dio na samom kraju smjera!

 

 

No dobro, slijedi klasično čestitarnje, Sale vadi pljosku s domaćom šljivom, jedu se sendviči, foliraju se Austrijanke s kojima smo se na kraju spustili u dolinu i koje bi nam trebale biti zahvalne što na spustu nisu završile u Trenti!

Opis spusta kroz Luknju je nešto što zahtjeva barem još ovoliko teksta, ako ne i više. To će biti opis za sebe. Dovoljno je spomenuti da to NIJE PLANINARSKI PUT, to je smjer koji u svojim detaljima ima i ocjenu težine do IV- ferate i vrlo izložene neosigurane dionice ocijene II. Traje dugo i nakon ispenjanih 1000 m smjera, stvarno čovjeku utjera strah u kosti. Treba u svako slučaju izabrati spust kroz manje težak Prag. U Aljažev dom smo stigli po mraku, pozdravili se s frendicama iz Austrije, malo relaksirali i sretno stigli kućama.

Akteri: Saša Kmezić – Sale, Danijel Kos – Nido, Neven Govedarica – lavina i Krešimir Koružnjak – sipar. 

 

Tekst: Krešimir Koružnjak 

Foto: Svi pomalo 

 

Film Dolga Nemška smer možete pogledati u našoj video galeriji

Ostale fotografije provjerite u našoj foto galeriji!

 

 

14. rujna 2012.

2 odgovora na Dolga Nemška smer

  1. Nido napisao:

    ..ostatak slika ??? Galerija ??? A daaaaj :(((

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.


dodaci

Vijesti po kategorijama

  • Alpinizam (17)
  • Penjanje (38)
  • Planinarenje (6)
  • Rafting Kayaking (2)
  • Speleologija (19)
  • Video (11)
  • Vijesti (38)
  • Visokogorstvo (6)
  • Lajkaj nas na Facebooku

    Prijavi se na newsletter

    Pitanja? Prijedlozi?

    Zanima te nešto više? Imaš neki zanimljiv prijedlog? Želiš sa svima podijeliti vlastite uspjehe? Piši nam!

    Breganja prijatelji!

    Moja planeta
    OCP

    Sponzori

    Iglu Sport
    Tendon